| Web Design + Development Tutorials and Articles | EMail | Pretraga | Rečnik |
| Razvoj | Dizajn | Kreiranje | Panorama | Usluge | Poslednja izmena: 19.04.2003. g. |
| HTML | CSS | XML | XHTML | HTAs | Web servisi |
|
|
HTML Uvod HTML Primeri
|
Da biste bili uspešan stvaralac Web stranica morate znati HyperText Markup Language tj. HTML. On je relativno jednostavan jezik za opis dokumenata i njihovih međusobnih veza a koji se prikazuju u Web čitačima (browser-ima). Šta je to HTML? HTML predstavlja hipertekstualne (hypertext) dokumente, dokumenti koji su međusobno povezani. Hipertekst se sastoji od međusobno povezanih delova teksta (ili drugih informacija) tako da čitalac interaktivno određuje redosled čitanja. Kretanje kroz takve dokumente neziva se navigacija a ne čitanje. Zato Web dokumenti treba da pruže korisniku utisak da se može slobodno kretati kroz informacioni prostor. Međusobno povezani dokumenti na Web-u nisu samo tekstovi već i slike, zvuci, video, pa se Web može nazvati hipermedijalnim sistemom. A kako se dokumenti mogu nalaziti bilo gde na mreži svih mreža, ovo je distribuirani sistem. HTML nije zaista programski jezik u onom smislu u kom su to C++ ili Visual Basic, on je više sintaksni jezik za formatiranje dokumenata, nastao je od SGML-a (Standard Generalized Markup Language), koji je daleko kompleksniji "meta jezik" a služi za specifiranje elemenata koje se koriste u dokumentima i značenje elemenata. Rast HTML-a je inicirao Netscape, uvođenjem nestandardnih proširenja u jezik, a trenutno se proširenjima i novim verzijama bavi se W3C komitet. Znači HTML je živ jezik koji se intezivno razvija, pa se povremeno se pojavljuju problemi sa novitetima koje pojedini Web čitači ne podržavaju. HTML je u tekstualnom formatu pa se može kreirati u bilo kom od tekst editora, poseduje ekstenziju .htm ili .html. Postoje mnogi programi koji pojednostavljuju kreiranje HTML Web strana ali potpuna kontrola podrzumeva mnoge akcije na najnižem nivo. Da bi ste izbegli da izgled vaše strane zavisi od Web čitača u kojem se pregleda, držite se podalje od elemenata koji su specifični za neki od Web čitača i nisu podržani u ostalima. IstorijaAutor HTML je Tim Barners-Lee iz CERN-a (Švajcarska, centar za visokoenergetsku fiziku.) i nastao je 1991. Godine na osnovama SGML-a (Standard Generalized Markup Language). Značajan doprinos razvoju i prihvatanju Web-a je dao program za pregled HTML strana tj. Web čitač (browser), Mosaic za X i MS Windows. Prvi Web čitač razvijen januara '93 u NCSA instituciji (National Centre for Supercomputing, Chicago, autori mnogih programa u slobodnoj distribuciji za pristup Internet-u). Sistem je brzo stekao veliku popularnost i do danas su razvijeni mnogi Web čitači. Početkom 1994. HTML specifikacija je zastarela u odnosu na razvoj jezika već implementiranog u Web čitačima kao što je NCSA Mosaic. Najvećim delom oslanjajući se na poboljšanja u ovom Web čitaču, Dan Connelly je napravio reviziju prve specifikacije i nazvao je HTML 2.0. Uporedo je počeo sa formiranjem komiteta za dalji razvoj jezika. Prvi sastanak je bio na WWW konferenciji u CERN-u, maja 1994. a sledeći na IETF (Internet Engineering Task Force) sastanku u Torontu, kada je oformljena HTML radna grupa. HTML 2.0 specifikacija je pokušala da obuhvati postojeće načine korišćenja HTML-a. Osnovne novine se tiču rada sa slikama i fontovima kao i formama. HTML 2.0 je postao zvanični standard za kreiranje Web strana. Strane kreirane u ovo standardu mogu i dalje da se prikazuju u okviru Web čitača. HTML 3.0 specifikacija donosi novosti u svim aspektima jezika, a pre svega u radu sa matematičkim formulama, tabelama, internacionalnoj podršci, itd. Ubrzo je zamenjena sa HTML 3.2 specifikacijom koja se i danas koristi. Pojavom četvrte verzije, HTML se vratio svom početnom cilju. U realnosti, HTML treba da bude strukturni jezik a ne jezik za formatiranje korišćenjem tagova <font> ili <b> za prikaz. Najznačajnija specifikacija HTML 4.1 omogućava formatiranje HTML dokumenta iz odvojnih šeme stilova (style sheet), jednostvno skriptovanje dokumenta i poseduje veću kontrolu nad HTML elementima. Rast HTML-a je inicirao Netscape, uvođenjem nestandardnih proširenja u jezik, a trenutno se proširenjima i novim verzijama bavi se W3C komitet.
|
![]() Slične teme Prijavite se na naš informator [ Informator Pomoć!
|
|||||
|
|||||||
| Razvoj | Dizajn | Kreiranje | Panorama | Usluge |